History : Armenija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Armenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun

(Zastava) (Grb) Službeni jezik armenski Glavni grad Erevan Predsjednik Robert Kocharian Premijer Serzh Sargsyan Površina  - Ukupno  - % vode 141 na svijetu 29,800 km² 4.71% Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća 136 na svijetu 3,215,800 Procjena 2005 101/km² Nezavisnost 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza) Valuta Dram (AMD) Vremenska zona UTC+4 - ljeti (UTC+5) Državna himna "Mer Hayrenik" ("Naša domovina") Internetski nastavak .am Pozivni broj +374

Armenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

- Historija

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armenaca.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju Armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

- Vlada

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

- Političke podjele

Armenija je administrativno podjeljena na 11 provincija:

1. Aragatsotn
2. Ararat
3. Armavir
4. Gegharkunik
5. Kotayk
6. Lori
7. Shirak
8. Syunik'
9. Tavush
10. Vayots Dzor
11. Erevan

- Geografija

- Privreda

- Stanovništvo

Većina stanovništva živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama.

- Kultura

- Relevantni članci

- Vanjski linkovi

• Stranica vlade
• Stranica predsjednika
• Stranica parlamenta

Države u Aziji

Afganistan • Armenija⁴⁾ • Azerbejdžan¹⁾ • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat²⁾ • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija³⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor³⁾ • Izrael • Japan • Jemen²⁾ • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kipar⁴⁾ • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Teritorije:

Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan

Nepriznate države:

Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar^{4), 5)}

¹⁾ Djelomično u Evropi.  ²⁾ Smatra se i dijelom Afrike.  ³⁾ Smatra se i dijelom Okeanije.  ⁴⁾ Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi.  ⁵⁾ Priznata samo od strane Turske.

 

Države u Evropi

Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan³⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija³⁾ • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan³⁾ • Kipar¹⁾ • Kosovo⁴⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija³⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska³⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan

Teritorije:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva²⁾ • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države i države pod upravom UN-a:

Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar¹⁾

¹⁾U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi.  ²⁾U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi.  ³⁾Najvećim dijelom u Aziji. ⁴⁾Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.

 

Savez nezavisnih država SND
Armenija | Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Kazahstan | Kirgistan | Moldavija | Rusija | Tadžikistan | Turkmenistan | Ukrajina | Uzbekistan